Neurogeni mjehur izaziva poremećaj u funkcioniranju dijela živčanog sustava koji je vezan uz proces izlučivanja urina.
CENTAR ZNANJA
MOKRAĆNI MJEHUR
Neurogeni mjehur
Ozljeda kralježnične moždine, ali i bolesti poput multiple skleroze i urođena stanja kao spina bifida mogu izazvati neurogeni mjehur.
Budući da je riječ o disfunkciji rada mokraćnog mjehura, neurogeni je mjehur potrebno tretirati o čemu možete saznati više u ovom članku.
Ukratko – što je neurogeni mjehur?
Neurogeni je mjehur disfunkcija mokraćnog mjehura izazvana poremećajem u funkcioniranju dijela živčanog sustava koji je vezan uz proces izlučivanja urina. U suštini je riječ o nemogućnosti normalnog rada mokraćnog mjehura.
Simptomi i posljedice
Da bi mokraćni sustav pravilno funkcionirao, potreban je zajednički koordinirani rad živaca, određenih mišića i mozga. U slučaju da su živci oštećeni to će izazvati poremećaj u njihovu radu, a time i nepovoljno utjecati na rad mišića koji su potrebni za pravilno funkcioniranje mokraćnog sustava.
U kliničkom smislu najčešće su posljedice i simptomi neurogenog mjehura:
- nemogućnost kontroliranja mokrenja i zadržavanja mokraće (inkontinencija)
- nemogućnost potpunog pražnjenja mokraćnog mjehura (retencija)
- česte upale mokraćnog sustava.
Dijagnoza i podjela neurogenog mjehura
Uz fizikalni pregled liječnika, „zlatni standard“ za dijagnozu neurogenog mjehura je urodinamsko ispitivanje.
Njime se općenito utvrđuju mogući poremećaji u donjem mokraćnom sustavu, uzroci i mjesto nastanka tih poremećaja, funkcionalnost mokraćnog mjehura i uretre (mokraćne cijevi) i sposobnost zadržavanja mokraće i mokrenja.
Podjela neurogenog mjehura
Ako se mjehur nekontrolirano steže i prazni kada je pun, naziva se još i prekomjerno aktivnim mjehurom. Ako se ne prazni kada je pun, naziva se mlohavim mjehurom. Ove razlike mogu se prikazati na primjeru ozljede kralježnične moždine.
Ako je sačuvan (ozljeda iznad T12), mjehur će se u svrhu pražnjenja stezati kada je pun. Kada taj refleks izostane (vjerojatno kod ozljede ispod L1), mjehur se neće stezati radi pražnjenja čak ni kada je pun.
U pravilu je oba tipa neurogenog mjehura potrebno tretirati kako bi se zaštitilo vaše zdravlje, izbjegle navedene posljedice i uspostavio ritam mokrenja koji odgovara vašem životnom stilu.
Tretiranje neurogenog mjehura
Tretman je individualiziran i ovisi o nekoliko čimbenika:
- vrsti i razini ozljede (u slučaju OKM-a)
- tipu disfunkcije mjehura
- motoričkim/kognitivnim sposobnostima
- životnom stilu.
Mnogobrojne su studije utvrdile pozitivne učinke intermitentne kateterizacije kao tretmana neurogenog mjehura i značajan doprinos ove tehnike kvaliteti života osobe s OKM-om.
Koriste se razni tipovi intermitentnih katetera, načinjeni od različitih materijala. Istraživanja su pokazala veću razinu zadovoljstva korisnika pri uporabi u usporedbi s drugim konvencionalnim kateterima.
Intermitentna kateterizacija vrši se svakih 4-6 sati, čime se uspostavlja rutina i oponaša prirodni ritam pražnjenja mjehura.
Postoji i opcija uporabe trajnih te suprapubičnih katetera ondje gdje nije moguća intermitentna kateterizacija. Primjerice, u tjednima neposredno nakon ozljede koristit će se trajni kateteri. Kod muškaraca u kojih je očuvan refleks, uz intermitentnu kateterizaciju, može se koristiti još i kondom urinar koji prikuplja mokraću.
Neurogeni mjehur može se tretirati i uzimanjem lijekova poput antikolinergika (mjehur s refleksom). Ovaj se lijek obično koristi i u kombinaciji s intermitentnom kateterizacijom kako bi se relaksirao mjehur i izbjegla inkontinencija. U slučaju da konzervativne metode u tretiranju neurogenog mjehura nisu uspješne, mogući su i kirurški zahvati.
