MEDICINSKA STANJA

Kolorektalni karcinom je jedna od najčešćih zloćudnih tvorevina na koju otpada gotovo 10% incidencije svih karcinoma u svijetu.

CENTAR ZNANJA

STOMA

Kolorektalni karcinom

Ako imate kolorektalni karcinom ili ste u postupku dijagnoze, razumljivo je da želite znati odgovore na mnoga važna pitanja. Ovaj članak je pisan sa svrhom da odgovori na ta pitanja i da vam pruži sažet i zaokružen pregled informacija o kolorektalnom karcinomu.

Što je kolorektalni karcinom

Kolorektalni karcinom je heterogena bolest i jedna od najčešćih zloćudnih tvorevina na koju otpada gotovo 10% incidencije svih karcinoma u svijetu. Naziva se „kolorektalnim“ jer nastaje u debelu crijevu (kolon) i na njegovu završetku (rektum). Ovisno o mjestu nastanka, također se koriste izrazi karcinom debelog crijeva ili rektalni karcinom.

Razne studije sugeriraju da je uzrok kolorektalnog karcinoma u složenom spletu više vanjskih čimbenika i nasljednih predispozicija.

U pravilu se razvija iz adenoma, polipa koji izrastaju iz sluznice debelog crijeva prema crijevnoj unutrašnjosti. Adenomi su relativno česta pojava i isprva su benigne gljivaste izrasline. Međutim, kroz razdoblje od pet i više godina moguća je pretvorba iz benigne u zloćudnu izraslinu. Vjerojatnost da će adenom postati kancerozan manja je od 10%.
Koji su uzroci kolorektalnog karcinoma

Nasljedne predispozicije znače da osobe s bliskim srodnicima koji imaju ili su imali kolorektalni karcinom i same imaju 2-4 puta povišeni rizik od iste bolesti. Vanjski čimbenici koji uvećavaju rizik su prehrambene navike – konzumaciju namirnica poput prerađenog mesa i rafiniranih ugljikohidrata.

U to spadaju i specifične životne navike poput pušenja, konzumiranja alkohola i manjka fizičke aktivnosti.

Skupine s povećanim rizikom od kolorektalnog karcinoma

Prema Američkom društvu za karcinom vjerojatnost da će kroz životni vijek biti dijagnosticiran kolorektalni karcinom također je nešto viša za muškarce (4.4%) no za žene (4.1%). Rizik od kolorektalnog karcinoma značajno raste s dobi pa gotovo 90% osoba s ovom bolesti imaju šezdeset ili više godina.

Osim toga, rizik uvećava dugotrajna prisutnost upalnih bolesti crijeva poput ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti.

Simptomi kolorektalnog karcinoma

Simptomi kolorektalnog karcinoma su: česta pojava krvi u stolici, promjene u pražnjenju crijeva poput dijareje i konstipacije, neobjašnjen gubitak težine, abdominalna bol, dugotrajna iscrpljenost i umor.

Dijagnoza kolorektalog karcinoma

Važno je istaknuti da ovi simptomi ne znače nužno da imate kolorektalni karcinom, već ih mogu izazvati i druge zdravstvene poteškoće. Primjerice, uzrok krv u stolici mogu biti hemoroidi.

Ipak, u slučaju da imate neke ili sve od navedenih simptoma važno je da se savjetujete sa svojim liječnikom. Pokaže li se da postoji opravdana sumnja na kolorektalni karcinom, pristupit će se dijagnozi.

U postupku dijagnoze kolorektalnog karcinoma „zlatni standard“ je kolonoskopija.

Osim što se koristi u dijagnostičke svrhe, kolonoskopijom se radi prevencije mogu ukloniti i polipi u crijevu. Ako se utvrdi postojanje kolorektalnog karcinoma, daljnje pretrage uključuju CT snimanje i magnetsku rezonancu.

Liječenje kolorektalnog karcinoma

Kirurško liječenje kolorektalnog karcinoma glavni je terapijski pristup, a konkretan postupak najviše ovisi o proširenosti i mjestu nastanka karcinoma. Za nulti stadij karcinoma će, primjerice, biti dovoljna polipektomija – kolonoskopsko uklanjanje polipa. Za rašireniji karcinom možda će biti potrebna i resekcija kojom se uklanja cijeli dio crijeva zahvaćen karcinomom.

Nakon operacije može biti potrebna privremena, a katkada i trajna stoma ako je resekcijom uklonjen veći dio crijeva.

Više je osoba koje nakon zahvata imaju tek privremenu stomu i to od nekoliko tjedana do šest mjeseci, ovisno o trajanju oporavka. U slučaju trajne ili privremene stome koristit ćete sustav za stomu s vrećicom za skupljanje probavljenog materijala.

U tretmanu kolorektalnog karcinoma nakon kirurškog zahvata obično slijedi i adjuvantna terapija koja može uključivati kemoterapiju i radioterapiju. Svrha terapije je uništiti moguće preostale stanice karcinoma.

Može li se kolorektalni karcinom vratiti nakon operacije?

Ako ste imali kolorektalni karcinom ili tek čekate na operativni zahvat, razumljiva je vaša briga zbog mogućnosti povratka bolesti nakon operacije. Iako mogućnost uvijek postoji, ohrabrujuće je što se nakon zahvata poduzimaju razrađene mjere praćenja kojima se uvećava vjerojatnost pravodobnog otkrića i daljnjeg tretiranja mogućeg rekurentnog karcinoma.

Dinamika praćenja ovisi o konkretnom slučaju i stadiju karcinoma, a dogovarate ju s liječnikom. Obično uključuje godišnji kolonoskopski pregled prvih pet godina nakon zahvata. Osim toga, praćenje uključuje i fizikalni pregled uz laboratorijske pretrage u intervalima koje odredi liječnik.

Je li moguće umanjiti rizik povratka kolorektalnog karcinoma?

Istraživanja pokazuju da je moguće umanjiti rizik od povratka karcinoma i to aktivnim životnim stilom, što se prije svega odnosi na redovitu tjelovježbu i održavanje zdrave tjelesne težine.

Nakon što ste imali operaciju karcinoma, također je preporučljivo da izbjegavate konzumaciju procesuiranog mesa, procesuiranih žitarica i rafiniranog šećera. S druge strane, preporučuje se prehrana bogata povrćem, voćem, ribom i cjelovitim žitaricama.

Neka istraživanja sugeriraju da je vitamin D povezan s umanjenim rizikom od kolorektalnog karcinoma i da pacijenti s višim razinom vitamina D u krvi imaju bolje ishode od pacijenata s nižom razinom istog vitamina.

Ipak, potrebna su daljnja istraživanja da bi se utvrdila i razjasnila uloga vitamina D u borbi protiv kolorektalnog karcinoma. Oko najboljeg pristupa ishrani i korištenja mogućih dodataka prehrani nakon operacije svakako se morate savjetovati sa zdravstvenim stručnjacima.